Predstavljanje platforme TakeLab Retriever za automatiziranu analizu članaka s hrvatskih portala, 23.11. u 14:00, IRMO

Pozivamo vas na predstavljanje platforme za automatiziranu semantičku analizu članaka hrvatskih web portala koje će se održati 23.11. u 14 sati u knjižnici Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), ulica Ljudevita Farkaša Vukotinovića br. 2 u Zagrebu. Platformu je razvio laboratorij TakeLab Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Laboratorij za analizu teksta i inženjerstvo znanja (TakeLab) bavi se obradom informacija iz tekstnih izvora. Istraživanja obuhvaćaju obradu prirodnog jezika, pretraživanje informacija i strojno učenje, s ciljem razvoja naprednih jezičnih tehnologija za semantičku analizu digitalnog sadržaja.

TakeLab Retriever je platforma za automatiziranu semantičku analizu članaka s hrvatskih web portala uz pomoć naprednih tehnika rudarenja teksta. Trenutačno pokriva 32 hrvatska web portala s ukupno 8 milijuna semantički indeksiranih tekstova i pripadnih metapodataka, poput datumaobjave članka i naslova. Omogućuje korisnicima (prvenstveno znanstvenoj zajednici) da pomoću vrlo jednostavnih upita putem web aplikacije pretražuju rezultate rudarenja teksta i u realnome vremenu otkriju trendove, uzorke i korelacije u tekstnim podatcima s hrvatskih web portala.

Okrugli stol ‘Towards Critical Digital Cultural Politics? EU, Platforms and Converging Regulation’

U organizaciji Odjela za kulturu i komunikacije, Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u suradnji sa Odsjekom za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Sekcijom za sociologiju medija i komunikacija, Hrvatskog sociološkog društva (HSD), održan je okrugli stol pod naslovom ‘Towards Critical Digital Cultural Politics? EU, Platforms and Converging Regulation’, 3.ožujka 2022. godine u Vijećnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Okrugli stol organiziran je u sklopu projekta “Javne politike Europske unije i platformizacija kulturnog i audio-vizualnog sektora – platEU”, a detalji o okruglom stolu mogu se pronaći i na internetskoj stranici projekta: https://plateu.irmo.hr/poziv-na-okrugli-stol-towards-critical-digital-cultural-politics-eu-platforms-and-converging-regulation-3-ozujka-2022-zagreb/

Okrugli stol otvorila je doc.dr.sc. Helena Popović s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta, a govornici su bili dr. sc. Bjarki Valtysson sa Sveučilišta u Kopenhagenu, dr. sc. Aleksandar Brkić sa Sveučilišta Goldsmiths i dr. sc. Paško Bilić s Odjela za kulturu i komunikacije, IRMO, uz moderaciju dr.sc. Jake Primorac s Odjel za kulturu i komunikacije, IRMO.

Dio rasprave bio je posvećen predstavljanju knjige Bjarka Valtyssona “Digital Cultural Politics. From Policy to Practice”, objavljenoj 2020. godine (Palgrave Macmillan). Prema Valtyssonu, platforme su dominantne kulturne institucije suvremenog doba, te bi digitalna kulturna politika trebala biti usmjerena prema procesima promjene medijskih i komunikacijskih procesa uz kulturne politike. Knjiga je napisana prije početka Covid-19 pandemije, a sudionici rasprave zaključili su da su se mnogi trendovi opisani u knjizi ubrzali u pandemijskom razdoblju, što je posebno istaknuo Aleksandar Brkić. Paško Bilić je proširio raspravu kroz postavljanje pitanja o platformskom kapitalizmu i potrebe da se problem sagleda iz perspektive političke ekonomije medija.

Promocija knjige “Sociologija medija – rutine, tehnologija i moć”

U organizaciji izdavačke kuće Jesenski i Turk održan je razgovor povodom izlaska knjige autora Paška Bilića “Sociologija medija – rutine, tehnologija i moć”. Promocija je održana 22. rujna u Kulturno informativnom centru (KIC), u Zagrebu. U razgovoru o knjizi su osim autora knjige sudjelovali Goran Batina, glavni urednik Sociološke biblioteke, Matko Meštrović, profesor emeritus na Ekonomskom institutu u Zagrebu i Krešimir Krolo, docent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Izvor fotografije: Jesenski i Turk

Matko Meštrović je naglasio da primjećuje diferencijaciju i fragmentaciju istraživanja komunikacije, što može smanjiti analitičku moć teorije. Interdisciplinarna povezanost istraživanja medija i komunikacije s drugim poljima društvenih znanosti također može doprinijeti fragmentaciji. Iz tih razloga najveća vrijednost ove knjige je nadogradnja i sistematizacija sociološkog teorijskog razumijevanja komunikacije koje nedostaje u suvremenoj produkciji znanja u toj disciplini.
Krešimir Krolo također je istaknuo sistematizaciju sociološkog razumijevanja komunikacije kao veliku vrijednost ove knjige koja postaje važan dodatak literaturi na kolegijima koji se bave sociologijom medija. Komunikacijska disciplina je u velikoj mjeri obilježena individualističkim pristupom, primjerice istraživanja medijskih utjecaja. Ova knjiga olakšava studentima shvaćanje da komunikacijski procesi ne nastaju u vakuumu, te da se mogu promatrati i kroz mezo i makro razinu društvenih struktura.
Knjiga „Sociologija medija- rutine, tehnologija i moć“ izašla je u 2020. godini u kojoj je zbog zatvaranja i epidemioloških mjera bilo moguće organizirati tek online promociju. Autor je ipak odlučio pričekati vrijeme za promociju u kojem „društvenost neće biti zamijenjena medijima“ jer je glavna poruka knjige da medijski i komunikacijski procesi počivaju na društvenim odnosima i praksama.

Izvor fotografije: Jesenski i Turk

Promocija knjige “Comparing Post-Socialist Media Systems: The Case of Southeast Europe”

U sklopu Hrvatskih politoloških razgovora 2020. godine održan je razgovor povodom izlaska knjige Zrinjke Peruško, Dine Vozab i Antonije Čuvalo: Comparing Post-Socialist Media Systems: The Case of Southeast Europe. Promocija je održana online, 6.11.2020. od 18:00 do 19:15. Razgovor je moderirao Zlatan Krajina, a o knjizi su govorili Zrinjka Peruško, Dejan Jović i Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba i Snježana Milivojević s Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
Snimku razgovora o knjizi možete pogledati ovdje:

Isječke iz knjige i recenzije možete pročitati ovdje:

Comparing Post-Socialist Media Systems

Predavanje “The Narration of COVID-19: A Cultural Sociological Analysis of Battles and Alternatives”

Sekcija za sociologiju medija Hrvatskog sociološkog društva u suradnji s Fakultetom političkih znanosti organizirala je predavanje prof. Bernadette Nadye Jaworsky sa Sveučilišta Masaryk iz Brna pod naslovom “The Narration of COVID-19: A Cultural Sociological Analysis of Battles and Alternatives”. Predavanje je održano u okviru programa Advanced Research Seminar na Fakultetu političkih znanosti 5.11.2020. Predavanje se bavilo “bitkom narativa” o koronavirusu između SAD-a i Kine u njihovom političkom diskursu i medijima. Nakon prezentacije rezultata istraživanja, autorica se osvrnula i na istraživački projekt koji je trenutno u tijeku, a koji se bavi alernativnim narativima i teorijama zavjere o koronavirusu.

O predavačici
Bernadette Nadya Jaworsky predaje na Sveučilištu Masaryk u Brnu, Češka. Njeni istraživački interesi su odnos politike i medija iz perspektive kulturne sociologije, posebno vezano uz pitanje migracija i izbjeglištva.

Sažetak predavanja
In this talk, I first focus on the “narrative battle” over COVID-19 that has escalated between two competing major powers – China and the US. I perform an in-depth, hermeneutical reconstruction of the battle’s “reactive performance” in each country, as articulated in political speeches and mass media. In the Chinese narrative, the country emerges from a “century of humiliation,” becoming a major world power that will no longer be subject to the “bullying” of the West. In the US narrative, even though Trump initially highlights the country’s “very good” relationship with China, as the storyline unfolds, China is blamed for the global pandemic, assuming again the role of a dangerous actor on the world stage. Such a reactive communicative mechanism is not only unsustainable, but also dangerous in times of crisis. Recognition of the narrative battle and acknowledgement of its performative function in the public sphere is the first step toward mutual understanding and meaningful dialogue between these two world powers. I then turn to the “alternative narratives” of COVID-19 circulating mainly online. Looking at the “Plandemic” film series and its coverage by mass media, I develop a cultural sociological understanding of “conspiracy theories.” I map out the ways in which the films represent an alternative cultural performance in the “serious social drama” of COVID-19.

Program konferencije Communication, Capitalism, and Social Change: Policy, Practice, Praxis

Poštovane kolegice i kolege,

objavljen je program mid-term konferencije Europske sociološke asocijacije (ESA), Istraživačke mreže 18: sociologija komunikacija i medijskih istraživanja koja će se održati od 6. do 8. rujna 2018. u prostorijama Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Konferencija je organizirana u suradnji Hrvatskog sociološkog društva (HSD), Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Program konferencije pod naslovom Communication, Capitalism and Social Change: Policy, Practice Praxis dostupan je na slijedećoj poveznici: https://esarn18zagreb.org/programme/

Srdačan pozdrav,

Lokalni organizacijski odbor

Internetski monopoli i redistribucija digitalnog bogatstva

Multimedijalni institut MaMa, 24.5.2018. u 19h

Predavanje organizira Odjel za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u suradnji sa Sekcijom za sociologiju medija Hrvatskog sociološkog društva (HSD) u sklopu Jean Monnet projekta ‘EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi’ (CULPOL).

Communication, Capitalism and Social Change: Policy, Practice, Praxis

European Sociological Association (ESA) ‐ Research Network 18: Sociology of Communications and Media Research in cooperation with Croatian Sociological Association (HSD), Institute for Development and International Relations (IRMO), Department of Sociology, Faculty of Humanities and Social Sciences (FFZG), University of Zagreb invites applications for the Communication, Capitalism and Social Change: Policy, Practice, Praxis ESA RN18 Mid-Term Conference 2018, Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb, Croatia, September 6-8, 2018.

Repertoari političke informiranosti i politička participacija u medijskom okolišu visokog izbora

Sekcija za sociologiju medija Hrvatskog sociološkog društva (HSD) najavljuje predavanje dr.sc. Dine Vozab sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Predavanje će se održati 13.11. (ponedjeljak) u knjižnici Instituta za razvoj i međunarodne odnose (Vukotinovićeva 2) s početkom u 17:30 sati.

Čovjek je osnovna vrijednost: razgovor o komunikaciji, tehnologiji i društvenoj promjeni s Matkom Meštrovićem

Matko Meštrović je emeritus na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Temeljno je obrazovanje stekao u području povijesti umjetnosti a karijeru mu je obilježio široki interes za teme iz područja kritičke teorije, umjetnosti, kulture i dizajna te komunikacije i medijskih tehnologija. Početkom 1960-ih bio je jedan od osnivača i vodećih figura likovnog pokreta Nove Tendencije. U istom je razdoblju djelovao u Centru za industrijsko oblikovanje u Zagrebu. Tijekom 1969. i 1970. boravio je kao gostujući istraživač na Sveučilištima Columbia, UCLA (Odjel za umjetnosti i dizajn te Odjel za novinarstvo), MIT (Centar za napredne vizualne studije) i Pennsylvania (Annenberg School of Communication). Radio je kao savjetnik na Radio-televiziji Zagreb od 1970. do 1987. Bio je direktor Zavoda za kulturu Hrvatske od 1987. do 1992. Od 1993. je znastveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu.