Suvremene se medijske panorame mogu svesti pod zajednički nazivnik nepregledanog broja komunikacijskih kanala i vidljivosti različitih stajališta i mišljenja u digitalnoj javnoj sferi. Ti se trendovi često ističu kao izraz demokratizacije uzrokovane internetom. Međutim, oni se trebaju promatrati uz veliko zrno soli. Naime, broj komunikacijskih kanala ne znači i veći broj demokratski usmjerenih glasova jer se, u ekonomskom smislu, zamjećuje konsolidacija medijskih kompanija na digitalnim tržištima. Također se može govoriti o dominaciji globalnih igrača poput mrežnog pretraživača Google ili servisa za društvene mreže Facebook. Google je u 2015. godini ostvario prihod od 75 milijardi američkih dolara, a Facebook 18 milijardi američkih dolara. Mrežni mediji istovremeno podliježu sustavima državnog nadzora i kontrole. Međutim, medijske su tehnologije u konačnici samo alati čija društvena svrha tek treba biti ostvarena. Društvena se svrha kanalizira i mijenja pod utjecajem istih medija, te se na taj način ostvaruje artikulacija različitih interesa, vrijednosti i stajališta društvenih skupina. Njihov demokratski potencijal, dakle, leži u mogućnosti promicanja vidljivosti određenih društvenih tema te u mogućnosti mobilizacije i brze razmjene informacija društvenim mrežama.